Vrijeme je!
Ni centa više za njihove ugradnje!
Dosta je!

Potpišite inicijativu Ustavnom sudu za poništenje metodologije obračuna cijene struje

USTAVNI  SUD  CRNE GORE

Podgorica, 12. jun 2012. godine

Na osnovu člana 150. stav 1. Ustava Crne Gore, podnosim:

I N I C I J A T I V U

za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o utvrđivanju tabela sa cijenama za električnu energiju, koju je usvojila Regulatorna agencija za energetiku 16. decembra 2011. godine, a objavljena je u „Službenom listu CG“ broj 61/11 od 23. decembra 2011. godine,

kao i za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije; Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda javnog snadbjevača i regulisanih tarifa za snadbijevanje električnom energijom; Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije, koje je usvojila Regulatorna agencija za energetiku 30. decembra 2011. godine, a objavljene su u ''Službenom listu CG'' broj 2/12 od 11. januara 2012. godine.

Osporenom Odlukom o utvrđivanju tabela sa cijenama za električnu energiju, Regulatorna agencija za energetiku je za kategoriju domaćinstava - dvotarifno mjerenje, utvrdila obavezu plaćanja gubitaka u prenosnom sistemu u iznosu VT 0.1541 i MT 0.0771 centi po kilovatu, odnosno za kategoriju domaćinstava – jednotarifno mjerilo, utvrdila obavezu plaćanja gubitaka u prenosnom sistemu u iznosu 0.1216 centi po kilovatu. Istovremeno je gubitke u distributivnom sistemu za kategoriju domaćinstava – dvotarifno mjerenje, utvrdila obavezu plaćanja u iznosu VT 0.4779 i MT 0.2390 centi po kilovatu, odnosno za domaćinstva sa jednotarifnim mjerenjem utvrdila obavezu plaćanja u iznosu 0.3771 centi po kilovatu.

Takođe, osporenim Metodologijama Regulatorna agencija za energetiku je, pored Zakonom propisanih osnova za plaćanje pruženih usluga za isporuku električne energije, propisala i novi osnov - „regulatorna osnova sredstava” - za koji je propisala da je regulatorna osnova sredstava vrijednost sredstava u odnosu na koju se računa povrat na investirani kapital (član 15. Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije; član 14. Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda javnog snadbjevača i regulisanih tarifa za snadbijevanje električnom energijom; član 15. Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije).

Odredbom člana 70. stav 1. Ustava Crne Gore propisano je da država štiti potrošača.

Odredbom člana 142. stav 3. Ustava propisano je da se porezi i druge dažbine mogu uvoditi samo zakonom.

Članom 4. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima propisano je da, u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa strane su dužne da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja.

Članom 8. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima propisano je da, u zasnivanju i ispunjenju dvostrano obaveznih ugovora strane se pridržavaju načela jednake vrijednosti uzajamnih davanja.

Odredbom člana 16. Zakona o obligacionim odnosima propisano je da se na obligacione odnose koji se uređuju drugim posebnim zakonima primjenjuju odredbe ovog zakona u pitanjima koja nijesu uređena tim zakonima.

Odredbom člana 16. Zakona o obligacionim odnosima propisano je da se odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore shodno primjenjuju i na druge pravne poslove.

Načelo zakonitosti (član 145. Ustava), predstavlja jedno od osnovnih ustavnih načela i direktno je povezano sa načelom vladavine prava, koje utvrđuje da je država zasnovana na vladavini prava (član 1 stav 2) i da je vlast ograničena Ustavom i zakonom (član 11 stav 3).

Posljedica ovakvih ustavnih određenja je da su organi vlasti vezani Ustavom i zakonom, kako u pogledu svojih normativnih, tako i drugih ovlašćenja. Načelo legaliteta, dakle, podrazumijeva da se podzakonski propisi donose na osnovu normativno utvrđenog ovlašćenja donosioca akta. Prema Ustavu, generalno ovlašćenje za donošenje propisa (za izvršavanje zakona) ima Vlada, a organi uprave, lokalna samouprava ili drugo pravno lice, kada su na to po određenim pitanjima ovlašćeni zakonom. Drugim riječima, zakon mora biti osnov za donošenje podzakonskih akata i obuhvata samo ono što proizilazi iz zakonske norme, a njom nije izričito uređeno.

Zakonsko ograničenje za donošenje propisa je određeno, na način što viši pravni akt određuje nižem pravnom aktu njegovu formu i sadržinu.

U postupku ocjene saglasnosti takvog propisa s Ustavom i zakonom, utvrđuje se da li je propis donio ovlašćeni organ, zatim da li je donosilac imao zakonsko ovlašćenje za njegovo donošenje (pravni osnov) i da li propis po svojoj sadržini, cilju i obimu odgovara onim okvirima koje mu je odredio zakon.

Iz citiranih odredbi Ustava proizilazi da država štiti potrošača; da se porezi i druge dažbine mogu uvoditi samo zakonom; da se zakonom, u skladu s Ustavom, uređuju pitanja od interesa za Crnu Goru.

Polazeći od toga, zakonodavac je usvojio Zakon o energetici kojim su određene energetske djelatnosti i uređeni uslovi i način njihovog obavljanja, radi kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja krajnjih kupaca energijom.... a u okviru toga Regulatornoj agenciji za energetiku je dato ovlašćenje da donosi metodologiju za utvrđivanje cijene, rokova i uslova za: korišćenje prenosnih i distributivnih sistema električne energije i gasa(član 38. stav 1.), za određivanje regulisanih tarifa za tarifne kupce i kupce po regulisanim tarifama električne energije ili gasa koje snadbijeva javni snadbjevač (član 38. stav 3.)

Odredbama člana 51. stav 2. i 3. ovog Zakona, tarifa je definisana kao skup podataka utvrđen ili odobren na propisan način, na osnovu koje se utvrđuje cijena za snabdijevanje električnom energijom ili gasom tarifnih kupaca ili krajnjih kupaca i propisano je da regulisane tarife obuhvataju: cijene električne energije ili gasa; cijene za korišćenje prenosnih i distributivnih sistema električne energije ili gasa; naknadu za rad operatora tržišta; naknadu za snabdijevanje; naknadu za pomoćne i sistemske usluge; naknadu za podsticanje obnovljivih izvora energije i druge naknade u skladu sa zakonom.

Zakon o energetici takođe propisuje (član 52. stav 1.) da Regulatorna agencija za energetiku odlučuje po zahtjevu operatora prenosnog ili distributivnog sistema, snadbjevača tarifnih kupaca ili javnog snadbjevača za odobravanje regulatorno dozvoljenog prihoda, cijena i tarifa, najkasnije u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva, a zatim propisuje (član 52. stav 2.) da je regulatorno dozvoljeni prihod ukupni godišnji prihod od regulisane energetske djelatnosti koji pokriva ukupne opravdane troškove poslovanja, a koji Agencija odobrava na osnovu analize zahtijevanih troškova poslovanja, amortizacije i povrata na sredstva, uz primjenu odgovarajuće korekcije po osnovu realizacije regulatorno dozvoljenog prihoda za prethodni period.

Pored toga, istim Zakonom je utvrđen princip da je snabdjevač dužan sa krajnjim kupcem zaključiti ugovor o snabdijevanju u pisanoj formi, da svim krajnjim kupcima pod istim uslovima obračuna i naplati: korišćenje prenosnih i distributivnih sistema električne energije ili gasa, naknade (za rad operatora tržišta, za pomoćne i sistemske usluge za podsticanje obnovljivih izvora energije) i druge naknade u skladu sa zakonom i da energiju i usluge naplaćuje na osnovu računa koji moraju biti pregledni i razumljivi (član 160. st. 1. 5. i 7.).

Iz navedenih odredaba Zakona o energetici proizilazi da je Regulatorna agencija za energetiku ovlašćena da svojim aktom, pored ostalog, utvrđuje cijene, rokove i uslove za korišćenje prenosnih i distributivnih sistema električne energije.., na način utvrđen Zakonom o energetici, kao zakonom lex specialis, u oblasti energetskih djelatnosti.

Ni jednom odredbom ovog Zakona (niti bilo kog drugog) donosiocu akta nijesu data ovlašćenja da paušalno utvrđuje obavezu plaćanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu za krajnje kupce, i nejasno je kako Regulatorna agencija za energetiku izračunava procenat naplate gubitaka u prenosnoj i distributivnoj mreži. Dakle, Regulatorna agencija “samoinicijativno”, proizvoljno, arbitrerno i suprotno Zakonu o energetici propisuje iznose za gubitke koje potrošači plaćaju kroz mjesečne račune. Dakle, donosilac osporenog akta je, u rješavanju pitanja koja se tiču prava i interesa potrošača, ispoljio arbitrernost, subjektivizam i proizvoljno postupanje.

Takođe, ni jednom odredbom ovog Zakona (niti bilo kog drugog zakona) donosiocu akta nijesu data ovlašćenja da svojim aktom uvodi nove materijalne obaveze za krajnje kupce, kojima se isporučuje električna energija niti da uređuje pitanja koja su već uređena zakonom i u nadležnosti su zakonodavnog organa.

Nasuprot tome, Regulatorna agencija za energetiku je, pored Zakonom propisanih osnova za plaćanje pruženih usluga za isporuku električne energije, u osporenim Metodologijama propisala i novi osnov - „regulatorna osnova sredstava” - za koji je propisala da je regulatorna osnova sredstava vrijednost sredstava u odnosu na koju se računa povrat na investirani kapital (član 15. Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije; član 14. Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda javnog snadbjevača i regulisanih tarifa za snadbijevanje električnom energijom; član 15. Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije).

Dakle, RAE je, pored Zakonom propisanih osnova za plaćanje naknade po osnovu pruženih usluga za isporuku električne energije, propisao i nove osnove, koje se odnose na povrat na investirani kapital.

S obzirom da su Zakonom o energetici propisani svi elementi na osnovu kojih se utvrđuje cijena električne energije, uslovi i vrste naknada koje plaća krajnji tarifni kupac ili krajnji kupac kojem se isporučuje električna energija, kao i granice ovlašćenja za donosioca akta pri propisivanju ovih obaveza, to je RAE propisivanjem novih osnova za plaćanje, prekoračila zakonska ovlašćenja.

Stoga proizilazi da je RAE, propisivanjem materijalnih obaveza građana kako je to utvrđeno u osporenim Metodologijama, povrijedila ustavni princip iz člana 142. stav 3. Ustava, prema kome se porezi i druge dažbine mogu uvoditi samo zakonom.

Ovakvo propisivanje nesaglasno je i sa odredbama člana 4. stav 1. i člana 8. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, koje s obzirom na autonomnu volju ugovornih strana i njihovu ravnopravnost u obligacionim odnosima podrazumijevaju poštovanje odredaba zakona na osnovu kojih su zaključene, odnosno da se u zasnivanju i ispunjenju dvostrano obaveznih ugovora strane pridržavaju načela jednake vrijednosti uzajamnih davanja.

Suprotno zakonskom načelu savjesnosti i poštenja i zakonskom načelu ravnopravnosti, donosilac osporenih akata nije propisao povraćaj neustavno i nezakonito oduzetih sredstava koje je naplatio na osnovu odredaba Pravilnika o tarifama za električnu energiju ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 47/2005, 50/2005, 42/2007 i "Službeni list Crne Gore", br. 6/2007 i 54/2009), a za koje je ovaj sud Odlukom U-II br. 29/10 od 10. februara 2011. godine utvrdio da su nesaglasne sa Ustavom i zakonom, čime je pokazao i otvoreno nepoštovanje Ustavnog suda i njegovih odluka. Umjesto poštovanja odluke ovog suda i obračuna sredstava koje je neustavno oduzeo potrošačima, donosilac osporenog akta je uveo nove, nezakonite osnove za plaćanje.

Ovo zakonsko načelo podrazumijeva da se slobodno izraženom voljom "datog" i "primljenog" može odrediti i drugačije, ali ne na način koji nije u saglasnosti sa zakonom i bez volje ugovornih strana.

U konkretnom slučaju, suprotno Zakonu o energetici, nametnute su veće obaveze od zakonom propisanih, bez mogućnosti da na to utiče druga ugovorna strana - krajnji kupac, što je u suprotnosti sa navedenim načelom jednake vrijednosti davanja.

Odredbom člana 32. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da trgovac koji pruža javnu uslugu putem distributivne mreže ne može potrošaču uračunavati u cijenu usluge troškove modernizacije mreže.

Nasuprot i ovoj zakonskoj odredbi, donosilac osporenih Metodologija je u cijenu električne energije uračunao i povrat na investicioni kapital, odnosno troškove za investicije

Sa izloženog proizilazi da su osporene Odluka o utvrđivanju tabela sa cijenama za električnu energiju, koju je usvojila Regulatorna agencija za energetiku 16. decembra 2011. godine, a objavljena je u „Službenom listu CG“ broj 61/11 od 23. decembra 2011. godine, kao i

Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije; Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda javnog snadbjevača i regulisanih tarifa za snadbijevanje električnom energijom; Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije, koje je usvojila Regulatorna agencija za energetiku 30. decembra 2011. godine, a objavljene su u ''Službenom listu CG'' broj 2/12 od 11. januara 2012. godine nesaglasne sa Ustavom i zakonom, pa predlažem da Ustavni sud, na osnovu člana 43. Poslovnika Ustavnog suda Crne Gore ovu inicijativu spoji sa inicijativom br. U-II-26/12 od 6. aprila 2012. godine, zatim da  zakaže javnu raspravu na koju će pozvati podnosioca inicijative i da prihvati inicijativu, pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti i nakon sprovedenog postupka donese:

O D L U K U

Utvrđuje se da Odluka o utvrđivanju tabela sa cijenama za električnu energiju, koju je usvojila Regulatorna agencija za energetiku 16. decembra 2011. godine, a objavljena je u „Službenom listu CG“ broj 61/11 od 23. decembra 2011. godine, te Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije; Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda javnog snadbjevača i regulisanih tarifa za snadbijevanje električnom energijom; Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije, koje je usvojila Regulatorna agencija za energetiku 30. decembra 2011. godine, a objavljene su u ''Službenom listu CG'' broj 2/12 od 11. januara 2012. godine, nijesu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom pa prestaju da važe danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

Podnosilac inicijative,

advokat Veselin Radulović

U prilogu inicijative dostavljamo:

- Odluku o utvrđivanju tabela sa cijenama za električnu energiju, koju je usvojila Regulatorna agencija za energetiku 16. decembra 2011. godine

- Metodologiju za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije

- Metodologiju za utvrđivanje regulatornog prihoda javnog snadbjevača i regulisanih tarifa za snadbijevanje električnom energijom

- Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije

Links