Peticija Spasimo Biševo od betoniranja // Saving Bisevo from uncontrolled development

Građanska inicijativa Spasimo Biševo
Građanska inicijativa Spasimo Biševo Komiza, Splitsko-Dalmatinska 174 Comments
1,129 Signatures Goal: 1,500

Bespravni građevinski radovi koji se trenutno vrše u neposrednom okolišu crkve sv. Silvestra i unutar međa srednjovjekovnog samostana na otoku Biševu narušavaju ambijentalnost i sklad naselja Poje, svojedobnog centra otoka.
Tražimo da Konzervatorski odjel u Splitu izađe na teren i zaštiti ovaj arheološki lokalitet od nasrtaja divlje gradnje Rješenjem o preventivnoj zaštiti.

Ova peticija je jedini način da upozorimo javnost na grubo kršenje zakona i teror koji se trenutačno vrši nad kulturnom i prirodnom baštinom otoka Biševa.

Napominjem kako članak 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalaže da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama predmetnog zakona.

Također, upozoravam kako je još iz vremena zadnje konzervatorske obnove crkve, kada su otkriveni čak i starokršćanski slojevi iz 6. stoljeća, ostalo dosta nedovršenog posla sa strane izvođača radova kao što je otvorena grobnica u kojoj se vide kosti itd.

Ovim Vas putem još jednom usrdno molim da zajedničkim naporima pridonesemo zaštiti još uvijek netaknutog krajolika i kulturne baštine pučinskog otoka Biševa koji će, u slučaju da se Ministarstvo kulture ogluši, biti prepušten samovolji različitih 'poduzetnika'. Podržite nas i potpišite peticiju.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
5.12.2017. -- Iz ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja dobili smo odgovor: "Građevinska inspekcija obavila je nadzor na navedenoj lokaciji te utvrdila da se izvode radovi bez potrebnih odobrenja za gradnju. Inspektor je zatvorio gradilište službenim znakom te je daljnji inspekcijski postupak u tijeku."

27.12.2017. -- Očitovanje konzervatorskog odjela u Splitu: Bespravna gradnja i iskopi na tom mjestu imaju negativan utjecaj na crkvu i potencijalni arheološki lokalitet, stoga je odlučeno da se, na okolnim česticama, provede preventivna zaštita dok se ne utvrde spomenička svojstva u navedenom obuhvatu. Time bi se zaustavilo daljnje devastiranje i omogućilo buduće prezentiranje ostataka benediktinskog samostana ukoliko oni budu pronađeni.

Zapisnik o obavljenom arheološkom očevidu na k.d. 7343/5 K.O. Komiža:

Temeljem navedene dojave obavljen je očevid kojim je utvrđeno da su na k.č. 7343/5 obavljeni radovi iskopa, gradnje betonskih temelja te gradnje cisterne za vodu. Predmetna čestica nalazi se izvan obuhvata zaštite kulturnog dobra - crkve sv. Silvestra (RST-0613-1972). U vidljivom dijelu profila obavljenih iskopa nisu uočeni ostaci arhitekture niti kulturnog sloja. Pronađeno je nekoliko ulomaka kasnoantičke keramike.

Na k.č. 7562/1 (predmetna čestica nalazi se izvan zone zaštite crkve sv. Silvestra) koja se nalazi nasuprot k.č. 7343/5 obavljen je pregled nasipa koji je možebitno nastao odlaganjem zemlje iz iskopa nak.č. 7343/5. Navedeni nasip je betoniran. Pregledom vidljivog zemljanog dijela predmetnog nasipa nisu utvrđeni arhitektonski ili arheološki ostaci izuzev nekoliko ulomaka keramike.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Video dokumentacija:

Foto dokumentacija s prikazom katastarskog stanja i područja devastacije:

Iz medija:

++ In English ++

-----------------------------------------------
BIŠEVO VAPI ZA ISTRAŽIVANJEM VEĆ 50 GODINA!

"Ostali djelovi ovog zida biševskog samostana našli bi se iskapanjem s južne strane crkvice, ali ta se istraživanja nisu pri pisanju ovog pregleda crkvenih viških spomenika, na žalost mogla vršiti ni na ovom ni na drugim mjestima. Ta su ispitivanja potrebita ne samo zato da popune, a ponegdje i isprave ove retke, već da obogate kulturnu i umjetničku baštinu ovog otoka koja je u toku stoljeća osakaćena. Pri njenom daljnjem ispitivanju, ona će zastalno pokazati još višu povezanost sa susjednim otocima i kopnom i otkriti jedinstvenost naše stare kulture na istočnoj jadranskoj obali."

Cvito Fisković, Viški spomenici, Split 1968.

PISMO MINISTARSTVU KULTURE
-----------------------------------------------

Poštovana gospođo Ministrice,

Trenutačno se uz crkvu sv. Silvestra na Biševu izvode bespravni građevinski radovi. Napominjem kako se radovi događaju unutar međa srednjovjekovnog benediktinskog samostana koji nikada nije arheološki istražen (istražena je samo unutrašnjost crkve sv. Silvestra). O samom povijesnom i arheološkom značaju samostana opširno je pisao i uvaženi konzervator Cvito Fisković te je služba za zaštitu kulturnih dobara, siguran sam, vrlo dobro upoznata sa vrijednošću ovog lokaliteta. Stoga nije jasno kako je moguće da lokalitet nije zaštićen kao kulturno dobro?

Ukoliko smatrate da ovaj lokalitet nije vrijedan zaštite Ministarstva kulture, molim Vas da mi se u tom smislu i očitujete te navedete razloge prema kojima biševski samostan nema karakteristike kulturnog dobra.

Kako bismo zajednički radili na očuvanju ovog lokaliteta ovom prilikom predlažem da se samostan sv. Silvestra barem preventivno zaštiti kao kulturno dobro kako bismo očuvali ovaj lokalitet od divlje izgradnje.

Vremena je sve manje stoga ljubazno molim vaše očitovanje.


OTOK BIŠEVO

Iz enciklopedije: Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije Drugog svjetskog rata preko 200) koji su živjeli u osam biševskih zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Dug oko 4 km, a širok do 2 km. Otočić je brežuljkast, građen pretežno od vapnenca, najviši mu je vrh Stražbenica (239 m). Strma, nerazvedena obala duga je 18,1 km (koeficijent razvedenosti 2,1). Veći dio otoka obrastao je zimzelenom makijom.

Malobrojno stanovništvo bavi se uzgojem vinove loze (plavac), masline i dr. te ribarstvom. Turizam.

Od mnogobrojnih obalnih špilja najpoznatije su Modra, te Medvidina.

Medvidina špilja je velika pukotina u stijeni koja se sastoji od prostranog vanjskog dijela, te unutrašnjeg užeg i tamnijeg dijela s podvodnim otvorom do dijela sa žalom gdje je obitavala jedna od rijetkih vrsta tuljana koja živi u toplim morima. Narod ga je nazivao Morski medvid ili Morski covik, dok mu je latinsko ime Monachus monachus, u prijevodu – redovnik. Često se zove i sredozemna medvjedica.

U toj su 150 metara dugoj i 4 metra širokoj špilji, koja završava malim žalom (to žalo je stvarno malo, jedva metar), živjeli su, rađali se, a možda i umirali, ovi lijepi morski sisavci, sirene otoka Biševa. Zadnje su viđene negdje 60-tih godina prošlog stoljeća. Otišle su one u neka druga, mirnija mora

Modra špilja nalazi se u maloj uvalici Balun. Godine 1884. Baron Eugen von Ransonet opisao ju je i naslikao. Na njegov prijedlog otvor špilje je proširen, učinivši je tako dostupnom cijelom svijetu. Otkrivena ljepota špilje, obojena srebrnim plavetnilom, od tada neprestano privlači živu i znatiželjnu rijeku turista, te nomade novog doba. Spilja ima dva otvora, jedan manji, onaj umjetno produbljen, kroz koji može proći čamac. Drugi je otvor poput svoda i mnogo širi, na južnoj strani špilje, ispod razine mora. Kroz taj podvodni otvor prodire kroz špilju sunčana svjetlost, koja se, prolazeći kroz vodu, najprije lomi, a onda se od dna špilje odbija.

Pravi efekt modrila moguće je doživjeti u ljetnim mjesecima između 11 i 13 sati kada kroz uzani podmorski otvor prodiru i lome se sunčane zrake, te zaodjevaju cijelu unutrašnjost u srebrnasto plavetnilo.

Poznata je od davnih vremena, a komiški su ribari od nje bježali kao od vraga jer su smatrali da u njoj žive vještice i vilenjaci, te da će na njih, ako joj se odveć približe, pasti prokletstvo, pa će i ulov ribe biti nikakav.


LOKALITET POJE

Crkva sv. Silvestra nalazi se unutar skladne mikro-povijesne jezgre naselja Poje na otoku Biševu (zaštićeno kulturno dobro RST-0613-1972, šifra nalazišta: VS1174.00 i 1174.01).

Ivan, graditelj samostana, odabrao je savršen položaj za točku iz koje će se kršćanstvo širiti prema istočnoj obali Jadrana. U 11. st sagradio je crkvu na ruševinama starokršćanske crkve iz 6, st, ali ni to nije početak korištenja markantnog položaja na biševskoj uzvisini gdje će se kasnije razviti selo Poje. Najstariji trag (ako preskočimo prapovijest) je helenistička villa rustica osnovana u prvim stoljećima prije Krista. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate rustične ville na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.

Povijesni izvori svjedoče da se uz crkvu nalazio benediktinski samostan darovan redovnicima s Tremita koji je u punoj snazi djelovao tijekom 12. i 13. st. Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća s vrtom koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.

Ulaz se u ovaj sklop doslovno naslanja na pročelje crkve, a i spolija ugrađena nad baroknim ulazom u dvorište ustvari je naknadno upotrijebljeni romanički nadvratnik crkve. Očito je kako je barokni građevinski sklop nastao upravo unutar međa samostana.

Budući da na području samostana sv. Silvestra nikada nisu izvršena arheološka istraživanja, možemo samo nagađati kolike su bile granice samostanskog kompleksa koji je svojevremeno bio toliko suveren da je imao posjede čak u Splitu.

Jedan od zidova samostana sačuvan je u znatnoj visini i od apside crkve pruža se prema jugu. Na samostanski zid nastavlja se međa vrta te je prema veličini zida razvidno da se arheološki ostaci samostana rasprostiru u širokom radijusu oko crkve sv. Silvestra.


SAMOSTAN I CRKVA SV SILVESTRA NA BIŠEVU

Na istočnom Jadranu prvi su bili benediktinci. Šireći se postupno čitavim obalnim pojasom, utemeljili su u razdoblju od 9. do 11. st. samostane u svim gradskim središtima. Redovnička obnova, potaknuta u opatijama Cluny i Camaldoli, uvjetuje u 12. i 13. st. preporod benediktinaca u Hrvatskoj, pa se tada podižu brojni novi benediktinski samostani. Benediktinski samostani pretežno ostaju na uskome istočno-jadranskom pojasu i rijetko prelaze u kontinentalno zaleđe. Na vrhu otoka Biševa još se vide ostatci prvotne predromaničke crkve Sv. Silvestra s polukružnom apsidom, ali do danas nije bilo arheoloških istraživanja.

Tijekom stoljeća crkva je mijenjala svoj oblik. Današnja crkva potječe vjerojatno iz 14. stoljeća, jer je presvođena gotičkim svodom opasanim pojasima koji se naslanjaju na šest širih zidnih lezena spojenih s lukovima. S vanjske sjeverne strane svod i zid poduprti su jakim i niskim kontraforima, od kojih je prvi uz pročelje prema ostalima skoro trostruko širok. Ta neusklađenost kontrafora očiti je znak brzoga snalaženja domaćih majstora da podupru ugroženi svod bez obzira na jedinstvenost njenog vanjskog izgleda, a ne javlja se samo ovdje već i u još nekim crkvama 14. do 16. stoljeća uzduž Dalmacije, osobito gdje je zemljište neujednačeno i strmo.

Natpis svećenika Ivana „MEMENTO DNE IOAS. PPO" urezan nad prvom lezenom od vrata iznad peterokrake zvjezdice na ploči, prenesen s nekog drugog mjesta i upotrebljen kao spolij za impost vrh prve sjeverne lezene, govore da je starija, Grlićeva crkvica bila doista pregrađivana u 14. stoljeću.

Vjerojatno je od nje pri tome ostala samo polukružna jaka apsida sa središnjim prozorčićem kao kod mnogih sličnih nadogradnja i veći dio temelja. Crkvena vrata su zamijenjena kasnije novim koja su obrubljena gotičko-renesansnim užetom, a imaju barokni poluobli jastučić s reljefnim akantima i završnim profiliranim vijencem iznad nadvratnika. Njihov stariji nadvratnik s ugaonom rupom za utakanje vratnica, tipičnom oznakom predromaničkog ili romaničkog vremena, je skinut i upotrebljen kao spolij nad baroknim vratima susjednog dvorišta.

Drveni rustični oltar s tri drvena svetačka kipa, likova pape Silvestra, Ivana preteče i Antuna opata spominje se početkom 17. stoljeća i vjerojatno potječe iz toga vremena. Tada je u crkvici bio i kameni reljef prikaza Bogorodice sa sinom koji više u njoj ne postoji, a mogao je biti renesansni rad domaćih majstora koje su često klesali na Braču i na Hvaru u to vrijeme.

Apsida je sa sjevera ograđena samostanskim zidom koji se proteže prema jugu. U njemu su strijelnice za obranu od mogućeg neprijateljskog napadaja. To su jedini vidljivi ostaci staroga biševskog samostana koji je oslabio nakon 13. stoljeća, kada se razvio, poljepšao i utvrdio romaničkim kulama prostraniji samostan ovog reda iznad Komiže.

Ostali dijelovi ovog zida biševskoga nekadašnjeg samostana našli bi se iskapanjem s južne strane crkvice, ali ta se istraživanja nisu se, koliko mi je poznato do danas izvršila. Biševski je samostan od svojega početka bio benediktinski.

Zadužbinu je osnovao 1050. godine Ivan, sin Gaudija Girlića (Cherlicco), splitski svećenik i monah.

On je, naime o svome trošku sagradio i posvetio crkvu sv. Silvestra Pape na otoku Biševu, te je u nazočnosti neretvanskoga vladara ili zapovjednika neretvanskog brodovlja Berigoja predao sebe i nju benediktinskoj opatiji Sv. Marije, koja se nalazila na otocima Tremitima blizu istočne talijanske obale, dvadesetak kilometara daleko od sjeverne strane Monte Gargana. Sv. Marija tremitska, koja je onda bila u punome cvatu, trebala je Biševo urediti onako, kako su bili uređeni i ostali njezini manji samostani. Promet između otoka Tremita i naše obale bio je nekada dosta živ što pokazuje da najveći od tri otoka nosi ime Sv. Duje (San Domnio), solinskog biskupa i splitskoga patrona, a jedna luka na tom otoku ime Hrvatske luke (Schiavonesce). Osim toga opatija na Tremitima bila je dobro poznata u primorskoj Dalmaciji radi zavjetne slike Bogorodice, kojoj su vjernici iz daleka hodočastili i kitili je zlatom i dragim kamenjem. Pretpostavlja se da su tremitsku opatiju, početkom 13. st. i početkom 14. stoljeća posjetili naši (omiški) gusari, te je varkom zauzeli, opljačkali, zapalili i sve redovnike poubijali.

Sv. Silvestar na Biševu bio je već 1145. godine samostalna zadužbina s vlastitim opatom na čelu.

Zadarski i hvarski knez Petar zaštitio ju je od župana Marislava, a papa Aleksandar III. 1181. uzeo je pod zaštitu sv. Petra i posjede Sv. Silvestra oslobodio ih od svakoga tereta i desetine.Tom je prilikom papa naveo, da osim čitavoga otoka Biševa i ostalih posjeda, pripadaju samostanu još na otoku Visu crkve Sv. Mihovila i Sv. Nikole, a u gradu Splitu crkva Sv. Silvestra. Tarentski vojvoda Manfred 1258. godine primio je biševsku zadužbinu pod zaštitu napuljskoga kralja Konrada. Vojvoda Manfred u zaštitnome pismu imenovao je zadužbinu imenom samostana sv. Silvestra i Nikole na otoku Biševu. Imenu Sv. Silvestra je ovdje dodan i Sv. Nikola vjerojatno radi spomenute crkve i posjeda Sv. Nikole na otoku Visu, gdje su se poslije toga preselili biševski monasi. Nije poznato kada su monasi definitivno napustili Biševo, jer još 1289. godine Prodan, opat samostana Sv. Silvestra na Biševu traži od hvarske općine, da mu se vrate sokolovi, koji su služili za lov, a bili su uhvaćeni na Biševu. Općina je udovoljila opatovom traženju, jer otok Biševo je pripadao samostanu sv. Silvestra. Nedugo zatim nego što se samostan preselio na Vis papa Kalist III. (1458. godine) ovu zadužbinu nazvao je i biševskim samostanom.

Jesu li biševski monasi prešli u Komižu od straha pred gusarima kako drži Farlatti, zbog provale Saracena na Biševo, kako neki drže, ili radi nečega drugoga, nije poznato.

Neki čak nagađaju (Gelcich) da je uzrok ove seobe bila prenatrpanost biševskog samostana, jer da je na mjestu biševskih ruševina nađena ploča, na kojoj je navodno pisalo „Silvester Abas Ocroginta Monachorum". U jednom oštećenome popisu zemalja biševskoga samostana iz druge polovice 12. st., gdje se navodi samostanski posjed po otocima Biševu i Hvaru, Smičiklas je sumnjao, da taj Johannes nije možda bio opat Sv. Grgura kod Vranskoga jezera ili kojega drugog samostana. Ipak, drži se da je pred riječju Johanni nestalo terram (ili nešto slično), pa se na njega odnosi zamjenica „quae".

Jezero je naprotiv jama na Biševu, što i danas nosi ime Jezero. Ovdje jezero znači isto što i latinski „lacus", a tom se riječju na našim otocima pa i u jednom drugome dokumentu iz 1226. godine, koji se tiče ovoga biševskog samostana, označivala lokva ili pojilište za životinje. Poznato je da je upravo onome opatu, koji je opatovao na Biševu sredinom 12. st. bilo ime Ivan, pa moramo držati, da se riječi iz navedenoga popisa odnose na biševski, a ne na vranski ili koji drugi samostan. Možda je neko vrijeme i poslije seobe u Komižu pokoji monah boravio i dalje na Biševu, ali treba naglasiti, da svi pristupačni dokumenti svjedoče, da su Sv. Silvestar na Biševu i Sv. Nikola u Komiži od 13. st. pripadali istome samostanu s istim opatom na čelu.

God. 1258. tarantski vojvoda Manfred primio je biševsku zakladu pod zaštitu napuljskoga kralja Konrada I. U toj se povelji uz samostan sv. Silvestra prvi put spominje i samostan sv. Nikole, koji je tada samo podružnica biševske opatije. Iz doba biševskog opata Prodana (1289) potječe podatak o hvatanju i upotrebi sokola za lov na ptice.

U drugoj polovici XIII. st. redovnici su zbog opasnosti od gusarskih napada premjestili sjedište na Vis (samostan sv. Nikole, tzv. Muster). Poveljom pape Kaliksta III. iz 1458. Biševo se daruje hvarskomu biskupu Tomi Tommasiniju, a poslije su sva dobra opatije pripala Hvarskomu kaptolu te dijelom komiškoj crkvi i župničkoj nadarbini.

God. 1606. osmanski gusari provalili su na Biševo i zapalili tamošnju šumu.

God. 1890. zemljišne posjede na otoku otkupili su tamošnji težaci.


DRUGI SVJETSKI RAT

Na otoku Biševu postojao je zarobljenički logor, u kojemu se nalazilo više stotina njemačkih zarobljenika pod nadzorom uprave logora i dvije posebne čete. Nastavljena je praksa da se zarobljenici, prema zahtjevima vojno-pozadinskih organa i organa .narodne vlasti, koriste i za obavljanje raznovrsnih radova, pa tako i za obnovu privrede i vinograda. Time je znatno umanjen i problem nedostatka radne snage za istovar, utovar ii pretovar robe i materijala u viškim lukama, kao i za obnovu porušenih i oštećenih zgrada i objekata javnog karaktera.

Zb. NOR, V, 34, dok. 110, bilješka 30 na str. 520. ukazuje da je prema izvještaju 26. divizije od 9. listopada na o. Biševu (ne na o. Visu — p. a.) u zarobljeničkom logoru bilo 11 njemačkih oficira i oko 600 vojnika, u koji broj je bio obuhvaćen i 41 podoficir. Sve do oslobođenja Splita zarobljeni pripadnici neprijateljskih snaga pristizali su u logor na Biševo.

(Dr. Veseljko Huljić, Vis 1941-1945)


IZ ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Članak 3.
Nalaže da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama predmetnog zakona.

Ĉlanak 44.
Zbog stvaranja uvjeta za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra, poduzimaju se u svezi s tim istraživanja kulturnoga dobra. Nadležno će tijelo rješenjem obustaviti svaku radnju na kulturnom dobru i u neposrednoj blizini nepokretnog kulturnoga dobra, ako bi se time onemogućilo daljnje istraživanje kulturnog dobra, a time i mogućnost određivanja sustava mjera njegove zaštite.

Ĉlanak 73.
Ako izvođač radova poduzme radnju na kulturnom dobru ili u njegovoj neposrednoj blizini, za koju je potrebno prethodno odobrenje ili je poduzme protivno tom odobrenju, nadleţno će tijelo privremeno obustaviti rješenjem takvu radnju. Nadležno tijelo moţe u rješenju naloţiti izvođaču obvezu povrata kulturnoga dobra u prijašnje stanje uz prijetnju izvršenja na njegov trošak. Žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja. Ako izvođač radova ne obustavi započetu radnju na kulturnom dobru, nadleţno će tijelo obavijestiti nadležnu policijsku upravu radi sprječavanja daljne štete na kulturnom dobru i nadležnu građevinsku inspekciju.

Ĉlanak 74.
Kad vlasnik kulturnoga dobra ili bilo koja osoba, postupajući protivno odredbama ovoga Zakona, nanosi štetu kulturnom dobru ili ga dovodi u izravnu opasnost, nadležno će tijelo bez odgaanja zatražiti od nadležnih upravnih tijela poduzimanje mjera iz njihova djelokruga. Nadležno tijelo državne uprave dužno je po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka hitno postupiti i poduzeti mjere iz svoje nadleţnosti radi sprječavanja oštećenja ili uništenja kulturnoga dobra.


IZ KAZNENOG ZAKONA

Članak 212.
Protupravna gradnja -- Tko protivno propisima gradi građevinu u području koje je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.


PODRŠKA ZNANSTVENIKA

Žalosno je što jedan Komižanin to radi bez ikakvih dozvola razumijevanju krajolika. To što nadležne dragocjene službe ne reagiraju kako bi trebale i za što imaju ovlasti temeljni je problem zaštite kulturne baštine u nas. Bezbroj puta sam tome svjedočio i upozoravao, bezuspješno dakako.Branko Kirigin

Svojevremeno bio sam s ekipom Branka Kirigina koji je istraživao to područje i poznata mi je tadašnja ocjena o arheološkoj vrijednosti tog terena još iz antičkog vremena. Ipak ja nisam stručnjak iz područja arheologije da bih mogao procjenjivati konkretnu situaciju, ali sam kao građanin otoka Visa zainteresiran za njegovu kulturnu baštinu, a posebno kao inicijator proglašenja Geoparka Viški arhipelag za koji je aplikacja upravo upućena UNESCO-u preko Ministartsva zaštite okoliša. Joško Božanić

Pokušajte organizirati preko don Ivice ili nekakve udruge da se službeno-javno zatraži zaštita naselja Poje ( sjećam se prije puno godina u vrijeme kada je pok. don Šime obnavljao i istraživao crkvu, velikim dijelom i državnim novcem, kako su Biševljani –pok. gđa Dina, izgovarali Napoje. Naselje ima sve uvjete da se što hitnije, a to je tzv. Preventivna zaštitakoja traje tri godine čini mi se, bude zaštićeno kao spomenik kulture. Prije tridesetak godina sudjelovala sam kao konzervator u izradi nekog tada važećeg urbanističkog plana Visa, koji je Poje posebno valorizirao. Želim Vam puno uspjeha u borbi za javno dobro, čemu bi trebale služiti državne i javne ustanove. Zoraida Demori Staničić

IZDVOJENI KOMENTARI:

  • Pohlepa je bolest pojedinca koju treba izolirati a ne podupirati. Ne!..Biševo je poljubac prirode u našem moru!
  • Sramota je da lokalni ljudi ne ustaju protiv ovakvih postupaka. Najljepse sto imamo je priroda i graditeljska ostavstina koju nemilice uništavamo dok sve ne pretvirimo u Vir ili Okrug. Dosta više!
  • Do kada vise? Neznamo mi cjenit svoje bolje su do sada vladali stranci nego mi sami npr jedna Austrougarska za to vrijeme bilo je reda, stila i znanja. Steta sto se sve ovo dogada.
  • Ostadoh bez teksta. Pa kakvi to ljudi u nas žive da im je beton draži od prirodnih ljepota? NE BETONU!
  • Ako ne zaštitimo vjekovna kulturna dobra zasluzili smo nestanak kao narod.
  • Stop bezobrazluku i samovolji, sebičluku i ne osjetljivosti na pripadnosti hrvatskom narodu i zemlji praprapradjedovskoj još od prije rođenja Isusa Krista.
  • Poštujmo tuđe pravo ali čuvajmo svoje i povijesnu baštinu
  • Pa zar nema ni pedlja Hrvatske gdje se poštuju zakoni?
  • Poduzmite potrebne mjere, dosta je bilo lokalnih šerifa koji radi svoje koristi štete cijelom otoku a i RH
  • Lastovo je proslo muku od kamenoloma za talijane do najmlađeg hrv. parka prirode. Bisovo bi isto trebalo zaštitit, merita. Komiza i Vis bi aprofitali.
  • Sramota ljudi...pa dokad ćemo trpit ova sranja
  • Biševo bi trebali zaštititi kao krajobrazni park, ljudima, koji na njemu i od njega žive, pružiti financijsku i stručnu pomoć u uzdržavanju kulturnog krajobraza uz što bi se očuvale i njegove prirodne kvalitete. A špilju, pogotovo špilju, vratiti njezinom miru i ljepoti.
  • Ne dopustimo da privatni interesi trajno unište našu povijest!
  • Zaustavite divljake koji unistavaju Hrvatske otoke!
  • Ljudi , nemojmo to činiti ovom predivnom dijeliću prirode . Investirajmo u budućnost , sačuvajmo neprocjenjivu vrijednost .
  • Biševo je mali biser, ali nije manje vrijedan. Sačuvajmo ga od betonizacije i devastacije. Uništena priroda i povijest je nepovratna. Nismo svjesni šta činimo svojoj zemlji i svojim potomcima. Ima li čuvara u ovoj državi?
  • Gospodo, vrijeme je da zastitite nasa kulturna i naturalna dobra, ne zelimo Spanjolsku u Hrvatskoj!! NE BETONU!!!
  • Dosta je bilo devastacije kulturne baštine.
  • Naše prirodne bisere treba sačuvati u izvornom izdanju. #NeBetonizaciji
  • Nepokretan narod voli nekretnine. Kada je needuciran, siromašan i žedan para, taj isti narod je opasan za svoj prostor i okolinu.



Ivan, graditelj samostana na Biševu iz 11. st, se za pomoć obratio benediktincima i vladaru Berigoju. Obratio se crkvenim i svjetovnim vlastima da zaštite crkvu i samostan. Naravno, oni su to i napravili.

Kome da se mi danas obratimo za zaštitu od tajkunske devastacije?

Kako da zaštitimo svoju imovinu pred korupcijom i bezakonjem?

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Peticiju možete potpisati i anonimno (čak možete i ostaviti anonimni komentar). Dovoljno je ispod forme za potpisivanje isključiti dvije označene kućice.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Peticija #SpasimoBisevoOdBetoniranja

See More
1129

Signatures

  • 8 hours ago
    denis Croatia
    8 hours ago
  • 24 hours ago
    Tomislav Prusac Croatia
    24 hours ago
  • 1 day ago
    Karla Krajinović Croatia
    1 day ago
  • 1 day ago
    Željka Šangarello Croatia
    1 day ago
  • 1 day ago
    ivana ozanic roguljic Croatia
    1 day ago
  • 1 day ago
    Ivana Tomic Croatia
    1 day ago
  • 2 days ago
    Marija Eljuga Croatia
    2 days ago
  • 2 days ago
    Damir Đirlić Croatia
    2 days ago
  • 2 days ago
    Vedrana Krstic Ivanisevic Croatia
    2 days ago
  • 2 days ago
    Darija Sviličić Croatia
    2 days ago
  • 2 days ago
    Ana Kostrešević Croatia
    2 days ago
  • 3 days ago
    Ester Butorac Croatia
    3 days ago
  • 3 days ago
    Gordana Zulin Croatia
    3 days ago
  • 3 days ago
    Mario baric Croatia
    3 days ago
  • 4 days ago
    maja plazibat Croatia
    4 days ago
See More