Peticija Spasimo Biševo // Saving Bisevo

Građanska inicijativa Spasimo Biševo
Građanska inicijativa Spasimo Biševo Komiza, Splitsko-Dalmatinska 236 Comments
1,605 SignaturesGoal: 2,000

Hvala svima na velikoj pobjedi i podršci! Iz dopisa konzervatorskog zavoda u Splitu: Područje crkve sv. Silvestra, na otoku Biševu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, najduže 6 godina od dana donošenja ovog rješenja, stavlja se pod preventivnu zaštitu. Ako želite, možete svejedno potpisati peticiju.

--------

Bespravni građevinski radovi u neposrednom okolišu crkve sv. Silvestra i unutar međa srednjovjekovnog samostana na otoku Biševu narušavaju ambijentalnost i sklad naselja Poje, svojedobnog centra otoka.
Tražimo da Konzervatorski odjel u Splitu izađe na teren i zaštiti ovaj arheološki lokalitet od nasrtaja divlje gradnje Rješenjem o preventivnoj zaštiti.

Ova peticija je jedini način da upozorimo javnost na grubo kršenje zakona i teror koji se trenutačno vrši nad kulturnom i prirodnom baštinom pučinskog otoka Biševa.

(više info na: https://spasimobisevo.org/)

Napominjem kako članak 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalaže da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama predmetnog zakona.

Također, upozoravam kako je još iz vremena zadnje konzervatorske obnove crkve, kada su otkriveni čak i starokršćanski slojevi iz 6. stoljeća, ostalo dosta nedovršenog posla sa strane izvođača radova kao što je otvorena grobnica u kojoj se vide kosti itd.

Ovim Vas putem još jednom usrdno molim da zajedničkim naporima pridonesemo zaštiti još uvijek netaknutog krajolika i kulturne baštine pučinskog otoka Biševa koji će, u slučaju da se Ministarstvo kulture ogluši, biti prepušten samovolji različitih 'poduzetnika'. Podržite nas i potpišite peticiju.

KRONOLOGIJA
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
07.09.2017. -- Prijavljujemo ilegalne radove u kontakt zoni crkve sv. Silvestra na Biševu.

05.12.2017. -- Iz ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja dobili smo odgovor:

"Građevinska inspekcija obavila je nadzor na navedenoj lokaciji te utvrdila da se izvode radovi bez potrebnih odobrenja za gradnju. Inspektor je zatvorio gradilište službenim znakom te je daljnji inspekcijski postupak u tijeku."

27.12.2017. -- Očitovanje konzervatorskog odjela u Splitu:

Bespravna gradnja i iskopi na tom mjestu imaju negativan utjecaj na crkvu i potencijalni arheološki lokalitet, stoga je odlučeno da se, na okolnim česticama, provede preventivna zaštita dok se ne utvrde spomenička svojstva u navedenom obuhvatu. Time bi se zaustavilo daljnje devastiranje i omogućilo buduće prezentiranje ostataka benediktinskog samostana ukoliko oni budu pronađeni.

Zapisnik o obavljenom arheološkom očevidu na k.d. 7343/5 K.O. Komiža:

  • Temeljem navedene dojave obavljen je očevid kojim je utvrđeno da su na k.č. 7343/5 obavljeni radovi iskopa, gradnje betonskih temelja te gradnje cisterne za vodu. Predmetna čestica nalazi se izvan obuhvata zaštite kulturnog dobra - crkve sv. Silvestra (RST-0613-1972). U vidljivom dijelu profila obavljenih iskopa nisu uočeni ostaci arhitekture niti kulturnog sloja. Pronađeno je nekoliko ulomaka kasnoantičke keramike.
  • Na k.č. 7562/1 (predmetna čestica nalazi se izvan zone zaštite crkve sv. Silvestra) koja se nalazi nasuprot k.č. 7343/5 obavljen je pregled nasipa koji je možebitno nastao odlaganjem zemlje iz iskopa nak.č. 7343/5. Navedeni nasip je betoniran. Pregledom vidljivog zemljanog dijela predmetnog nasipa nisu utvrđeni arhitektonski ili arheološki ostaci izuzev nekoliko ulomaka keramike.

30.01.2018. -- Osnivamo Inicijativu “Spasimo Biševo”, neformalno udruženje građana nastalo kao reakcija na devastaciju arhološkog lokaliteta Poje, s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine tog pučinskog otoka.

Ciljevi inicijative su valorizacija sveobuhvatne baštine pučinskog otoka Biševa odnosno kulturnopovijesnih i prirodnih resursa kojima se može adekvatno upravljati izradom i primjenom strategije održivog razvoja otoka. S obzirom na golemi arheološki potencijal Biševa kontinuirano naseljenog od antike, strategija održivog razvoja otoka bi, između ostalog, trebala predvidjeti i upravljanje otočkom kulturnopovijesnom baštinom formiranjem arheološkog parka. Također, kako je biševski krajobraz jedan od zadnjih primjera sačuvanog srednjovjekovnog ruralnog krajolika zalažemo se i za sveobuhvatnu zaštitu krajobrazne cjeline otoka, a sukladno Strategiji očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH.

U konačnici, cilj inicijative je i informiranje javnosti o nagloj degradaciji kulturnih i prirodnih dobara otoka Biševa slijedom nasrtaja masovnog turizma. Arheološki lokalitet Napoje markiran benediktinskom crkvom 11. st. odnedavna je devastiran bespravnom izgradnjom dok su u pripremi dvojbeni projekti lokalne zajednice koji se baziraju isključivo na temi Modre Špilje koja se besramno eksploatira te se u pitanje dovode i njena spomenička svojstva.

Web: https://spasimobisevo.org/, Facebook: https://www.facebook.com/spasimobisevo

01.02.2018. -- Odgovor Ministarstva kulture:

Temeljem vaše prijave bespravnih gradevinskih radova koji se provode neposredno uz crkvu sv. Silvestra na otoku Biševo, Konzervatorski odjel u Splitu izvršio je očevid 18. prosinca 2017. g. na k. č. 7343/5 k.o. Komiža. Očevidom je utvrdeno da se predmetna katastarska čestica 7343/5 k.o. Komiža na kojoj su izvršeni radovi iskopa, gradnje betonskih temeija te gradnje cisterne za vodu nalazi izvan prostornih međa zaštićenog kulturnog dobra crkve sv. Silvestra u naselju Biševo (RST-0613-1972).

Pregledom terena i odlagališta zemlje iz iskopa utvrdeno je da u vidljivom dijelu zemljanog profila nema ostataka arhitekture ni kulturnog sloja već je pronadeno nekoliko dislociranih ulomaka keramike kako na iskopu tako i na odlagalištu. Predmetni radovi su izvedeni izvan obuhvata zaštite kulturnog dobra crkve sv. Silvestra te Ministarstvo kulture nije pravno nadležno za postupanje u ovom predmetu već je isti u nadležnosti gradevinske inspekcije koja je prema našim saznanjima donijela rješenje o obustavi radova i uklanjanju bespravne izgradnje.

Imajući u vidu podatke iz povijesnih izvora i slojevitost položaja, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, kao nadležno tijelo, provesti će postupak revizije rješenja kulturnog dobra u cilju utvrdivanja opsega arheološkog nalazišta, mjera zaštite i mogućnosti prezentacije ostataka benediktinskog samostana na položaju gdje istraživanja potvrde njegove ostatke. Istraživanja šireg područja, uključivo graditeljski sklop u neposrednom okruženju crkve sv. Silvestra, trebala bi utvrditi položaj samostanske kuće i malog benediktinskog cenobija čime bi se mogli steći uvjeti za prezentaciju arheoloških ostataka izvan same crkve.

S obzirom na prirodne i kulturne vrijednosti cijelog područja otoka Biševo koje zajedno predstavljaju iznimni ambijent i autentični krajolik pučinskog jadranskog otoka, smatramo nužnim očuvanje navedenih vrijednosti u najvećoj mogućoj mjeri. Medutim, nadležnosti i mehanizmi očuvanja prelaze okvire isključivo konzervatorskog pristupa te je potrebno aktivirati i druge mehanizme zaštite (Područje ekološke mreže Natura 2000, Geopark Viški arhipelag) koji će utjecati na kvalitetno planiranje i upravljanje vrijednostima otoka.

26.02.2018. - Odgovor Ministarstva graditeljstva:

Povodom više prijava koje su zaprimljene tijekom rujna 2017. godine u svezi građenja na otoku Biševu, nadležni građevinski inspektor Područnog ureda u Splitu obavio je nadzor građenja na k.č. 1498. 7343/5 i 7326/2 (građevinska zona) te na k.č. 7562/1 (izvan građevne zone), k.o. Komiža u prosincu 2017. godine. Utvrđeno je da investitor AMES IZLETI j.d.o.o. izvodi građevinske radove rekonstrukcije i građenja bez odobrenja za građenje, kao i daje na k.č. 7562/1, k.o.Komiža izbetonirao ploču nepravilnog oblika max. dimenzije 29,0x 7,0m.

Odmah je obustavljeno daljnje građenje, te su u siječnju 2018. godine donesena 2 inspekcijska rješenja o uklanjanju KLASA: UP/I- 362-02/17-02/1753 i KLASA: UP/I-362- 02/17-02/1754.

U daljnjem postupanju, građevinska inspekcija će pratiti stanje građenja na predmetnoj lokaciji te postupati sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji (“Narodne novine”, br. 153/13).

Glavni građevinski inspektor Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Uprave za inspekcijske poslove, Područni ured u Splitu, rješavajući po službenoj dužnosti u predmetu gradnje bez građevinske dozvole u građevinskom području na lokaciji Poje. Biševo, investitora Ames izleti d.o.o., kojeg zastupa Silvana Ivčević, Komiža, na temelju članka 19. stavak 3. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine’, broj: 153/13), donosi

RJEŠENJE

1. Naređuje se investitoru, Ames izleti d.o.o. Komiža da u roku od 270 dana, ukloni zid dužine 6,0 m visine 1,60 m izgrađen u sklopu dogradnje postojeće građevine, ukloni građevinu ,,L” oblika ti dim. 12,50 m x 4.0 m + 3.8m * 3, 80m i građevinu ti.dim 8.0 x 4,80 m koji se grade na lokaciji Poje, Biševo bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole.

2 Utvrđuje se da je postavljanjem službenog znaka na gradilište dana 4.12.2017. god. obustavljeno građenje na lokaciji Poje, Biševo. Obustava građenja na snazi je do izvrsnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka, odnosno izvršenja rješenja.

3. Upozorava se investitor, da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni.

4. Upozorava se investitor, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem šest novčanih kazni, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.

5. Upozorava se investitor, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon šest izrečenih novčanih kazni.

6. Upozorava se investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu.

7. Upozorava se investitor, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

8. Upozorava se investitor da je obvezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

9 Upozorava se investitor da se izvršenju rješenja o uklanjanju može pristupiti i prije isteka roka u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju, ako nakon obustave građenja ne obustavi građenje.


RJEŠENJE

1. Naređuje se investitoru, Ames izleti d.o.o. Komiža da u roku od osam (8) dana, od dana dostave ovog rješenja, ukloni betonsku ploču nepravilnog oblika max dim 29,0 x 7,0 m koja je izgrađena izvan građevinskog područja na lokaciji Poje, Biševo

2. Upozorava se investitor, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.

3. Upozorava se investitor, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete

OBRAZLOŽENJE

Inspekcijskim očevidom dana 4.12.2017.god.utvrđeno je da je na k.o.Komiža na šljunčanoj podlozi izvedena betonska ploča nepravilnog oblika max dim 29,0 x7,0 m sa oknom u jugozapadnom dijelu kao podloga za sakupljanje vode.


RJEŠENJE KONZERVATORSKOG ZAVODA U SPLITU

Split, 15. veljače 2018. godine

Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, na temelju članka 10. a u svezi s člankom 6. stavkom 1. točka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine", br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10), rješavajući po službenoj dužnosti, donosi

RJEŠENJE

1.

PODRUČJE Crkve sv. Silvestra , na otoku Biševu, katastarske čestice *1076,*1498, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330, *1077 k.o. Komiža, do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, najduže 6 godina od dana donošenja ovog rješenja, stavlja se pod preventivnu zaštitu

2.

Preventivna zaštita odnosi se na područje katastarskih čestica: *1076,*1498, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330, *1077 k.o. Komiža

Katastarski izvadak s ucrtanom prostornom međom sastavni je dio ovog rješenja.

3.

Na čitavom području koje je utvrđeno kao kulturno dobro i unutar prostornih međa određenih rješenjem, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela, nisu dozvoljeni nikakvi radovi.

Građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja, a na temelju rezultata istraživanja odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno o odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja nepokretnih arheoloških nalaza, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njihove moguće prezentacije. Bez traženja prethodnog odobrenja nadležnog tijela, vlasnik (imatelj) kulturnog dobra može obrađivati tlo do dubine 20 cm, radi sadnje jednogodišnjih poljoprivrednih kultura. Ako se prilikom dopuštenih radova eksploatacije područja arheološkog lokaliteta nađu ostaci građevina ili predmeti, nalaznik je dužan o tome obavijestiti nadležno tijelo i nadležni muzej, a predmete predati nadležnom muzeju.

Vlasnik kao i drugi imatelj kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo.

Na predmetno dobro primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svi drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra.

Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru iz točke 1. i unutar prostornih međa iz točke 2. izreke ovog rješenja mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.

Istraživanje lokaliteta i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovršenih istraživanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanje nadležnom muzeju.

Područje lokaliteta za koje je utvrđeno svojstvo kulturnog dobra ili dijelovi tog područja mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz članka 36.-40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

4.

Predmetno dobro upisat će se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu preventivno zaštićenih dobara.

5.

Ovo će se rješenje dostaviti nadležnom katastru i sudu poradi zabilježbe u zemljišnim knjigama.

6.

Žalba ne odgađa izvršenje ovoga rješenja.

Obrazloženje

Crkva sv. Silvestra s pripadajućim samostanom građena je uli. stoljeću od strane montekasinskih benediktinaca na mjestu starije crkve koja je potvrđena arheološkim istraživanjima.

U 14. stoljeću dolazi do pregradnje crkve. Tlocrt joj je nepravilan.

Presvođena je gotičkim svodom, s pojasnicama koje se naslanjaju na šest širih lezena spojenih lukovima. S vanjske strane zidove crkve podupiru široki kontrafori pridodani vjerojatno u 16. stoljeću.

Vrata crkvice ukrašena su gotičko renesansnim užetom, baroknim poluoblim jastučićem s reljefnim i profiliranim vijencem nad nadvratnikom.

Od prvobitne crkve iz 11. stoljeća sačuvan je veći dio temelja te polukružna apsida sa središnjim prozorčićem te natpis MEMENTO DNE IOAS PPO urezan na ploči iznad prve sjeverne lezene. Crkva je sa sjevera i istoka ograđena samostanskim zidom u kojem su strijelnice. To su jedini vidljivi ostaci starog biševskog samostana kojeg su kao i onog susjednog u Komiži vodili benediktinci. Uzidan u ogradni zid apside nalazi se i grčki natpis koji svjedoči o starosti mjesta.

Split, 26. ožujka 2018.godine

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu, temeljem čl. 104. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09), u svezi s čl. 6. st. 1. toč. 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99 i dr.), rješavajući po službenoj dužnosti, donosi

RJEŠENJE

1. Ispravlja se točka 1. izreke rješenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu, Klasa: UP/I 612-08/18-05/0026, Ur broj: 532-04-02-15/16-18-1 od 15. veljače 2018. godine, tako da sada glasi:

-Arheološki lokalitet s ostacima benediktinskog samostana i crkva sv. Silvestra na otoku Biševu, katastarske čestice, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330 i č zgr. *1077*1076, *1498 k.o. Komiža, do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, najduže 6 godina od dana donošenja ovog rješenja, stavlja se pod preventivnu zaštitu

2. Nadopunjuje se prvi paragraf obrazloženja citiranog rješenja tako da sada glasi:

- Crkva sv. Silvestra s pripadajućim samostanom građena je uli. stoljeću od strane montekasinskih benediktinaca na mjestu starije crkve koja je potvrđena arheološkim istraživanjima. Ostaci samostana pretpostavljaju se na prostoru južno od crkve, ali s obzirom na to da arheološka istraživanja nisu još provedena na tom području, predmetni ostaci tek trebaju biti sa sigurnošću potvrđeni.

3. Nadopunjuje se dostavna naredba citiranog rješenja tako da sada glasi:

...

4. Navedeni ispravci upisat će se u izvornik rješenja u obliku bilješke.

5. U ostalim dijelovima rješenje se ne mijenja.

++ In English ++

-----------------------------------------------
BIŠEVO VAPI ZA ISTRAŽIVANJEM VEĆ 50 GODINA!

"Ostali djelovi ovog zida biševskog samostana našli bi se iskapanjem s južne strane crkvice, ali ta se istraživanja nisu pri pisanju ovog pregleda crkvenih viških spomenika, na žalost mogla vršiti ni na ovom ni na drugim mjestima. Ta su ispitivanja potrebita ne samo zato da popune, a ponegdje i isprave ove retke, već da obogate kulturnu i umjetničku baštinu ovog otoka koja je u toku stoljeća osakaćena. Pri njenom daljnjem ispitivanju, ona će zastalno pokazati još višu povezanost sa susjednim otocima i kopnom i otkriti jedinstvenost naše stare kulture na istočnoj jadranskoj obali."

Cvito Fisković, Viški spomenici, Split 1968.


OTOK BIŠEVO

Iz enciklopedije: Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije Drugog svjetskog rata preko 200) koji su živjeli u osam biševskih zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Dug oko 4 km, a širok do 2 km. Otočić je brežuljkast, građen pretežno od vapnenca, najviši mu je vrh Stražbenica (239 m). Strma, nerazvedena obala duga je 18,1 km (koeficijent razvedenosti 2,1). Veći dio otoka obrastao je zimzelenom makijom.

Malobrojno stanovništvo bavi se uzgojem vinove loze (plavac), masline i dr. te ribarstvom. Turizam.

Od mnogobrojnih obalnih špilja najpoznatije su Modra, te Medvidina.

Medvidina špilja je velika pukotina u stijeni koja se sastoji od prostranog vanjskog dijela, te unutrašnjeg užeg i tamnijeg dijela s podvodnim otvorom do dijela sa žalom gdje je obitavala jedna od rijetkih vrsta tuljana koja živi u toplim morima. Narod ga je nazivao Morski medvid ili Morski covik, dok mu je latinsko ime Monachus monachus, u prijevodu – redovnik. Često se zove i sredozemna medvjedica.

U toj su 150 metara dugoj i 4 metra širokoj špilji, koja završava malim žalom (to žalo je stvarno malo, jedva metar), živjeli su, rađali se, a možda i umirali, ovi lijepi morski sisavci, sirene otoka Biševa. Zadnje su viđene negdje 60-tih godina prošlog stoljeća. Otišle su one u neka druga, mirnija mora

Modra špilja nalazi se u maloj uvalici Balun. Godine 1884. Baron Eugen von Ransonet opisao ju je i naslikao. Na njegov prijedlog otvor špilje je proširen, učinivši je tako dostupnom cijelom svijetu. Otkrivena ljepota špilje, obojena srebrnim plavetnilom, od tada neprestano privlači živu i znatiželjnu rijeku turista, te nomade novog doba. Spilja ima dva otvora, jedan manji, onaj umjetno produbljen, kroz koji može proći čamac. Drugi je otvor poput svoda i mnogo širi, na južnoj strani špilje, ispod razine mora. Kroz taj podvodni otvor prodire kroz špilju sunčana svjetlost, koja se, prolazeći kroz vodu, najprije lomi, a onda se od dna špilje odbija.

Pravi efekt modrila moguće je doživjeti u ljetnim mjesecima između 11 i 13 sati kada kroz uzani podmorski otvor prodiru i lome se sunčane zrake, te zaodjevaju cijelu unutrašnjost u srebrnasto plavetnilo.

Poznata je od davnih vremena, a komiški su ribari od nje bježali kao od vraga jer su smatrali da u njoj žive vještice i vilenjaci, te da će na njih, ako joj se odveć približe, pasti prokletstvo, pa će i ulov ribe biti nikakav.


LOKALITET POJE

Crkva sv. Silvestra nalazi se unutar skladne mikro-povijesne jezgre naselja Poje na otoku Biševu (zaštićeno kulturno dobro RST-0613-1972, šifra nalazišta: VS1174.00 i 1174.01).

Ivan, graditelj samostana, odabrao je savršen položaj za točku iz koje će se kršćanstvo širiti prema istočnoj obali Jadrana. U 11. st sagradio je crkvu na ruševinama starokršćanske crkve iz 6, st, ali ni to nije početak korištenja markantnog položaja na biševskoj uzvisini gdje će se kasnije razviti selo Poje. Najstariji trag (ako preskočimo prapovijest) je helenistička villa rustica osnovana u prvim stoljećima prije Krista. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od nekoliko desetaka poznatih rustičnih villa na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.

Povijesni izvori svjedoče da se uz crkvu nalazio benediktinski samostan darovan redovnicima s Tremita koji je u punoj snazi djelovao tijekom 12. i 13. st. Nad ostacima je samostana, najvjerojatnije tijekom baroka, nastao omanji građevinski sklop kamenih kuća s vrtom koji zajedno s crkvom čini veoma skladnu ambijentalno-povijesnu cjelinu.

Ulaz se u ovaj sklop doslovno naslanja na pročelje crkve, a i spolija ugrađena nad baroknim ulazom u dvorište ustvari je naknadno upotrijebljeni romanički nadvratnik crkve. Očito je kako je barokni građevinski sklop nastao upravo unutar međa samostana.

Budući da na području samostana sv. Silvestra nikada nisu izvršena arheološka istraživanja, možemo samo nagađati kolike su bile granice samostanskog kompleksa koji je svojevremeno bio toliko suveren da je imao posjede čak u Splitu.

Jedan od zidova samostana sačuvan je u znatnoj visini i od apside crkve pruža se prema jugu. Na samostanski zid nastavlja se međa vrta te je prema veličini zida razvidno da se arheološki ostaci samostana rasprostiru u širokom radijusu oko crkve sv. Silvestra.


SAMOSTAN I CRKVA SV SILVESTRA NA BIŠEVU

Na istočnom Jadranu prvi su bili benediktinci. Šireći se postupno čitavim obalnim pojasom, utemeljili su u razdoblju od 9. do 11. st. samostane u svim gradskim središtima. Redovnička obnova, potaknuta u opatijama Cluny i Camaldoli, uvjetuje u 12. i 13. st. preporod benediktinaca u Hrvatskoj, pa se tada podižu brojni novi benediktinski samostani. Benediktinski samostani pretežno ostaju na uskome istočno-jadranskom pojasu i rijetko prelaze u kontinentalno zaleđe. Na vrhu otoka Biševa još se vide ostatci prvotne predromaničke crkve Sv. Silvestra s polukružnom apsidom, ali do danas nije bilo arheoloških istraživanja.

Tijekom stoljeća crkva je mijenjala svoj oblik. Današnja crkva potječe vjerojatno iz 14. stoljeća, jer je presvođena gotičkim svodom opasanim pojasima koji se naslanjaju na šest širih zidnih lezena spojenih s lukovima. S vanjske sjeverne strane svod i zid poduprti su jakim i niskim kontraforima, od kojih je prvi uz pročelje prema ostalima skoro trostruko širok. Ta neusklađenost kontrafora očiti je znak brzoga snalaženja domaćih majstora da podupru ugroženi svod bez obzira na jedinstvenost njenog vanjskog izgleda, a ne javlja se samo ovdje već i u još nekim crkvama 14. do 16. stoljeća uzduž Dalmacije, osobito gdje je zemljište neujednačeno i strmo.

Natpis svećenika Ivana „MEMENTO DNE IOAS. PPO" urezan nad prvom lezenom od vrata iznad peterokrake zvjezdice na ploči, prenesen s nekog drugog mjesta i upotrebljen kao spolij za impost vrh prve sjeverne lezene, govore da je starija, Grlićeva crkvica bila doista pregrađivana u 14. stoljeću.

Vjerojatno je od nje pri tome ostala samo polukružna jaka apsida sa središnjim prozorčićem kao kod mnogih sličnih nadogradnja i veći dio temelja. Crkvena vrata su zamijenjena kasnije novim koja su obrubljena gotičko-renesansnim užetom, a imaju barokni poluobli jastučić s reljefnim akantima i završnim profiliranim vijencem iznad nadvratnika. Njihov stariji nadvratnik s ugaonom rupom za utakanje vratnica, tipičnom oznakom predromaničkog ili romaničkog vremena, je skinut i upotrebljen kao spolij nad baroknim vratima susjednog dvorišta.

Drveni rustični oltar s tri drvena svetačka kipa, likova pape Silvestra, Ivana preteče i Antuna opata spominje se početkom 17. stoljeća i vjerojatno potječe iz toga vremena. Tada je u crkvici bio i kameni reljef prikaza Bogorodice sa sinom koji više u njoj ne postoji, a mogao je biti renesansni rad domaćih majstora koje su često klesali na Braču i na Hvaru u to vrijeme.

Apsida je sa sjevera ograđena samostanskim zidom koji se proteže prema jugu. U njemu su strijelnice za obranu od mogućeg neprijateljskog napadaja. To su jedini vidljivi ostaci staroga biševskog samostana koji je oslabio nakon 13. stoljeća, kada se razvio, poljepšao i utvrdio romaničkim kulama prostraniji samostan ovog reda iznad Komiže.

Ostali dijelovi ovog zida biševskoga nekadašnjeg samostana našli bi se iskapanjem s južne strane crkvice, ali ta se istraživanja nisu se, koliko mi je poznato do danas izvršila. Biševski je samostan od svojega početka bio benediktinski.

Zadužbinu je osnovao 1050. godine Ivan, sin Gaudija Girlića (Cherlicco), splitski svećenik i monah.

On je, naime o svome trošku sagradio i posvetio crkvu sv. Silvestra Pape na otoku Biševu, te je u nazočnosti neretvanskoga vladara ili zapovjednika neretvanskog brodovlja Berigoja predao sebe i nju benediktinskoj opatiji Sv. Marije, koja se nalazila na otocima Tremitima blizu istočne talijanske obale, dvadesetak kilometara daleko od sjeverne strane Monte Gargana. Sv. Marija tremitska, koja je onda bila u punome cvatu, trebala je Biševo urediti onako, kako su bili uređeni i ostali njezini manji samostani. Promet između otoka Tremita i naše obale bio je nekada dosta živ što pokazuje da najveći od tri otoka nosi ime Sv. Duje (San Domnio), solinskog biskupa i splitskoga patrona, a jedna luka na tom otoku ime Hrvatske luke (Schiavonesce). Osim toga opatija na Tremitima bila je dobro poznata u primorskoj Dalmaciji radi zavjetne slike Bogorodice, kojoj su vjernici iz daleka hodočastili i kitili je zlatom i dragim kamenjem. Pretpostavlja se da su tremitsku opatiju, početkom 13. st. i početkom 14. stoljeća posjetili naši (omiški) gusari, te je varkom zauzeli, opljačkali, zapalili i sve redovnike poubijali.

Sv. Silvestar na Biševu bio je već 1145. godine samostalna zadužbina s vlastitim opatom na čelu.

Zadarski i hvarski knez Petar zaštitio ju je od župana Marislava, a papa Aleksandar III. 1181. uzeo je pod zaštitu sv. Petra i posjede Sv. Silvestra oslobodio ih od svakoga tereta i desetine.Tom je prilikom papa naveo, da osim čitavoga otoka Biševa i ostalih posjeda, pripadaju samostanu još na otoku Visu crkve Sv. Mihovila i Sv. Nikole, a u gradu Splitu crkva Sv. Silvestra. Tarentski vojvoda Manfred 1258. godine primio je biševsku zadužbinu pod zaštitu napuljskoga kralja Konrada. Vojvoda Manfred u zaštitnome pismu imenovao je zadužbinu imenom samostana sv. Silvestra i Nikole na otoku Biševu. Imenu Sv. Silvestra je ovdje dodan i Sv. Nikola vjerojatno radi spomenute crkve i posjeda Sv. Nikole na otoku Visu, gdje su se poslije toga preselili biševski monasi. Nije poznato kada su monasi definitivno napustili Biševo, jer još 1289. godine Prodan, opat samostana Sv. Silvestra na Biševu traži od hvarske općine, da mu se vrate sokolovi, koji su služili za lov, a bili su uhvaćeni na Biševu. Općina je udovoljila opatovom traženju, jer otok Biševo je pripadao samostanu sv. Silvestra. Nedugo zatim nego što se samostan preselio na Vis papa Kalist III. (1458. godine) ovu zadužbinu nazvao je i biševskim samostanom.

Jesu li biševski monasi prešli u Komižu od straha pred gusarima kako drži Farlatti, zbog provale Saracena na Biševo, kako neki drže, ili radi nečega drugoga, nije poznato.

Neki čak nagađaju (Gelcich) da je uzrok ove seobe bila prenatrpanost biševskog samostana, jer da je na mjestu biševskih ruševina nađena ploča, na kojoj je navodno pisalo „Silvester Abas Ocroginta Monachorum". U jednom oštećenome popisu zemalja biševskoga samostana iz druge polovice 12. st., gdje se navodi samostanski posjed po otocima Biševu i Hvaru, Smičiklas je sumnjao, da taj Johannes nije možda bio opat Sv. Grgura kod Vranskoga jezera ili kojega drugog samostana. Ipak, drži se da je pred riječju Johanni nestalo terram (ili nešto slično), pa se na njega odnosi zamjenica „quae".

Jezero je naprotiv jama na Biševu, što i danas nosi ime Jezero. Ovdje jezero znači isto što i latinski „lacus", a tom se riječju na našim otocima pa i u jednom drugome dokumentu iz 1226. godine, koji se tiče ovoga biševskog samostana, označivala lokva ili pojilište za životinje. Poznato je da je upravo onome opatu, koji je opatovao na Biševu sredinom 12. st. bilo ime Ivan, pa moramo držati, da se riječi iz navedenoga popisa odnose na biševski, a ne na vranski ili koji drugi samostan. Možda je neko vrijeme i poslije seobe u Komižu pokoji monah boravio i dalje na Biševu, ali treba naglasiti, da svi pristupačni dokumenti svjedoče, da su Sv. Silvestar na Biševu i Sv. Nikola u Komiži od 13. st. pripadali istome samostanu s istim opatom na čelu.

God. 1258. tarantski vojvoda Manfred primio je biševsku zakladu pod zaštitu napuljskoga kralja Konrada I. U toj se povelji uz samostan sv. Silvestra prvi put spominje i samostan sv. Nikole, koji je tada samo podružnica biševske opatije. Iz doba biševskog opata Prodana (1289) potječe podatak o hvatanju i upotrebi sokola za lov na ptice.

U drugoj polovici XIII. st. redovnici su zbog opasnosti od gusarskih napada premjestili sjedište na Vis (samostan sv. Nikole, tzv. Muster). Poveljom pape Kaliksta III. iz 1458. Biševo se daruje hvarskomu biskupu Tomi Tommasiniju, a poslije su sva dobra opatije pripala Hvarskomu kaptolu te dijelom komiškoj crkvi i župničkoj nadarbini.

God. 1606. osmanski gusari provalili su na Biševo i zapalili tamošnju šumu.

God. 1890. zemljišne posjede na otoku otkupili su tamošnji težaci.


ZADNJA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

"Nedavno je Splitski konzervatorski odjel Ministarstva kulture priveo kraju radove na crkvi sv. Silvestra na Biševu. Konzervatorski zahvati započeti još krajem osamdesetih godina imali su za cilj vratiti u funkciju ovaj važni sakralni objekt. Osim radova na postojećoj arhitekturi koje je vodio arhitekt I. Vojnović, provedena su i arheološka istraživanja. Rezultati su bili iznenađujući koliko zbog spoznaja o sačuvanosti srednjovjekovne crkve iz 11. st., toliko i zbog otkrića ostataka ranokršćanske crkve pronađene ispod današnjeg poda.

Crkva sv. Silvestra važan je spomenik hrvatske kulturne baštine. Spominje se godine 1050. kad svećenik Ivan sebe i crkvu na Biševu predaje opatu na Tremitima. Kao “zagovornik” darovatelja pojavljuje se neretvanski knez Berigoj. Uz njega svjedoče još tri morjanska župana, jedan satnik i “svi Morjani”. Biševo i Vis su pripadali prostoru kojim je u 11. St. Berigoj vladao svojom pomorskom silom. Neretvanska kneževina je u Berigojevo vrijeme obuhvaćala velik prostor od Podbiokovlja i ušća Neretve sve do Visa i Biševa.

Crkva koju je svećenik Ivan podigao sačuvana je gotovo do krova. Na prostoru ispred apside po uzdužnoj osi pronađen je jedan grob. On najvjerojatnije pripada romaničkom periodu, tj. vremenu u kojem se spominju Berigoj i svećenik Ivan, sadržavao je jedan skelet. U njemu je nedvojbeno pokopana osoba važna za biševski samostan, na što upućuje privilegirani središnji smještaj groba. Možda se radi baš o grobu spomenutog splitskog svećenika Ivana koji je o vlastitom trošku podigao i posvetio crkvu sv. Silvestra.

Pronađena su još dva skupna groba uz južni i sjeverni zid, u njima se pokopao veći broj pokojnika, najvjerojatnije se radi o zajedničkim grobnicama biševskih redovnika.

Benediktinci su najstariji samostanski red. Osnovao ih je sv. Benedikt 528. god. U Monte Cassinu. Odigrali su veliku ulogu u povijesti Hrvata. Njihov najstariji do sad otkriveni samostan kod nas su Rižinice u Solinu gdje je pronađen čuveni natpis s imenom kneza Trpimira. Sam Trpimir je osnovao taj samostan 852. god. Biševska zadužbina sv. Silvestra 1145. god. postaje samostalna opatija. Na Svecu je možda već u 9. st. osnovan samostan sv. Andrije, no on se prvi put spominje tek 1229. god. Benediktinci se i na Hvaru javljaju ranije, iako se prvi put spominju 1218./35. g. Biševska će opatija nastaviti poslije život kao opatija sv. Nikole u Komiži. Važno je napomenuti da će se pri podizanju svojih samostana benediktinski redovnici uvijek naslanjati na ranije ostatke ranokršćanskih crkava. To se najbolje vidi na primjeru opatije sv. Ivana Krstitelja u Povljima (prvi put se spominje 1184.god.) Povaljski je samostan smješten na prostoru ranije bazilike, a sama crkva je smještena u ranokršćansku krstionicu. Kako smo vidjeli, i sv. Silvestar je sagrađen nad ostacima ranokršćanske crkve. Sve to govori o kontinuitetu kutnog mjesta i obnavljanju zapuštenih kasnoantičkih sakralnih objekata tijekom srednjeg vijeka.

Bilo bi interesantno nastaviti istraživanja sv. Silvestra i otkriti ostatke samostanskih prostorija. Novijim konzervatorskim radovima na crkvi otkrivena su i prezentirana romanička vrata na južnom zidu. Ta vrata su vodila u samostanske prostorije o kojima ništa ne znamo. Romanička vrata uz prozor – oblika strijelnice, smješten na istočnom zidu iznad apside, daje poseban pečat cijelom interijeru crkve. Mali prozor koji je izvana visok i uzak, a iznutra širi, bio je zazidan u nekom od prethodnih stoljeća. Prilikom konzervatorskih radova ponovno mu je vraćena funkcija. Otvaranjem ovog prozorčića interijer crkve je dobio potpuno novu dimenziju. Naime, u ranim jutarnjim satima, čim sunce izađe, kroz njega u polumračnu crkvu prodire snažna traka sunčeve svjetlosti. Visoko postavljeni prozor koji je na koncu i zazidan zbog nepraktičnosti održavanja jer je kroz njega prodirala i vlaga i vjetar morao je imati, osim ostalih, i ulogu stvaranja tog posebnog svjetlosnog efekta.

Upada u oči da je spominjani pokojnik iz središnjeg groba “zagledan” upravo u ovaj prozor. Naime, skelet je krivo orijentiran, umjesto da mu glava bude na istoku, ona je bila na zapadu gledajući prema istoku, tj. U prozor o kojem smo govorili. Istok je pak strana svijeta na kojoj izlazi sunce, a ono označava Krista – “Sunce svega svijeta”. Tako je naš biševski “spavač” zapravo zagledan u Krista.

Sam prostor crkve sv. Silvestra svojom arhitektonskom i povijesnom slojevitošću, topografskim smještajem, najbolje dočarava atmosferu u kojoj se odvijao život srednjovijekovnog benediktinskog samostana. Crkva i polje kao da su utjelovljenje benediktinskog gesla:”Ora et labora”, “Moli i radi”. Raster poljskih parcela je pravilan i jedan zarasli puteljak između njih vodi ravno od crkve u polje. Taj “dekuman” čvrsto postavlja crkvu i samostan u središte i početak srednjovijekovnog kulturnog pejzaža kojeg nigdje ne možemo tako snažno doživjeti kao na Biševu. Ovdje osim crkve i okolni prostor predstavlja dio kulturne baštine, samostan je tek jezgra od koje počinjemo iščitavanje cijelog povijesnog krajolika.. Na žalost, danas se taj kulturni krajolik sve više gubi jer nema onoga tko ga održava – čovjeka.

Stoljećima iza vrijednih Benediktinaca Komižani su obrađivali iste one parcele koje su još od srednjeg vijeka počeli formirati i održavati Benediktinci. Tako su oni bili direktni baštinici bogate biševske kulturne tradicije. Da je u prošlosti na Biševu došlo do prekida života, do prekida kulturne tradicije prastari sv. Silvestar ne bi ostao sačuvan gotovo u obliku iz doba berigoja i svećenika Ivana, već bi se napušten brzo pretvorio u ruševinu. Na žalost, danas pusto i zapušteno Biševo doživljava najveću stagnaciju u svojoj povijesti. Obnavljanje sv. Silvestra znači bar djelomično vraćanje u život jednog od najvažnijih sakralnih spomenika naše nacionalne povijesti. Biševska crkva predstavlja konstantu, živi dokument nazočnosti Hrvata na ovim prostorima od Berigojeva doba do danas. “Morjani” koji se spominju u srednjovjekovnoj ispravi zajedno s Berigojem i njegovim dvorjanima zasigurno nisu bili samo stanovnici neretvansko-podbiokovskog područja, među njima je moralo biti i ondašnjih Višana. Stoga na Višanima ostaje da i dalje čuvaju i njeguju svoju kulturnu baštinu. Ako nestane ona, nestat će i Vis – ne kao geografski, već kao duhovni i civilizacijski prostor.

Miroslav Katić, Hrvatska zora br. 17/18., 1997.


IZ ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Članak 3.
Nalaže da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama predmetnog zakona.

Ĉlanak 44.
Zbog stvaranja uvjeta za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra, poduzimaju se u svezi s tim istraživanja kulturnoga dobra. Nadležno će tijelo rješenjem obustaviti svaku radnju na kulturnom dobru i u neposrednoj blizini nepokretnog kulturnoga dobra, ako bi se time onemogućilo daljnje istraživanje kulturnog dobra, a time i mogućnost određivanja sustava mjera njegove zaštite.

Ĉlanak 73.
Ako izvođač radova poduzme radnju na kulturnom dobru ili u njegovoj neposrednoj blizini, za koju je potrebno prethodno odobrenje ili je poduzme protivno tom odobrenju, nadleţno će tijelo privremeno obustaviti rješenjem takvu radnju. Nadležno tijelo moţe u rješenju naloţiti izvođaču obvezu povrata kulturnoga dobra u prijašnje stanje uz prijetnju izvršenja na njegov trošak. Žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja. Ako izvođač radova ne obustavi započetu radnju na kulturnom dobru, nadleţno će tijelo obavijestiti nadležnu policijsku upravu radi sprječavanja daljne štete na kulturnom dobru i nadležnu građevinsku inspekciju.

Ĉlanak 74.
Kad vlasnik kulturnoga dobra ili bilo koja osoba, postupajući protivno odredbama ovoga Zakona, nanosi štetu kulturnom dobru ili ga dovodi u izravnu opasnost, nadležno će tijelo bez odgaanja zatražiti od nadležnih upravnih tijela poduzimanje mjera iz njihova djelokruga. Nadležno tijelo državne uprave dužno je po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka hitno postupiti i poduzeti mjere iz svoje nadleţnosti radi sprječavanja oštećenja ili uništenja kulturnoga dobra.


IZ KAZNENOG ZAKONA

Članak 212.
Protupravna gradnja -- Tko protivno propisima gradi građevinu u području koje je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.


PODRŠKA ZNANSTVENIKA

Žalosno je što jedan Komižanin to radi bez ikakvih dozvola razumijevanju krajolika. To što nadležne dragocjene službe ne reagiraju kako bi trebale i za što imaju ovlasti temeljni je problem zaštite kulturne baštine u nas. Bezbroj puta sam tome svjedočio i upozoravao, bezuspješno dakako.Branko Kirigin

Svojevremeno bio sam s ekipom Branka Kirigina koji je istraživao to područje i poznata mi je tadašnja ocjena o arheološkoj vrijednosti tog terena još iz antičkog vremena. Ipak ja nisam stručnjak iz područja arheologije da bih mogao procjenjivati konkretnu situaciju, ali sam kao građanin otoka Visa zainteresiran za njegovu kulturnu baštinu, a posebno kao inicijator proglašenja Geoparka Viški arhipelag za koji je aplikacja upravo upućena UNESCO-u preko Ministartsva zaštite okoliša. Joško Božanić

Pokušajte organizirati preko don Ivice ili nekakve udruge da se službeno-javno zatraži zaštita naselja Poje ( sjećam se prije puno godina u vrijeme kada je pok. don Šime obnavljao i istraživao crkvu, velikim dijelom i državnim novcem, kako su Biševljani –pok. gđa Dina, izgovarali Napoje. Naselje ima sve uvjete da se što hitnije, a to je tzv. Preventivna zaštitakoja traje tri godine čini mi se, bude zaštićeno kao spomenik kulture. Prije tridesetak godina sudjelovala sam kao konzervator u izradi nekog tada važećeg urbanističkog plana Visa, koji je Poje posebno valorizirao. Želim Vam puno uspjeha u borbi za javno dobro, čemu bi trebale služiti državne i javne ustanove. Zoraida Demori Staničić

IZDVOJENI KOMENTARI:

  • Pohlepa je bolest pojedinca koju treba izolirati a ne podupirati. Ne!..Biševo je poljubac prirode u našem moru!
  • Sramota je da lokalni ljudi ne ustaju protiv ovakvih postupaka. Najljepse sto imamo je priroda i graditeljska ostavstina koju nemilice uništavamo dok sve ne pretvirimo u Vir ili Okrug. Dosta više!
  • Do kada vise? Neznamo mi cjenit svoje bolje su do sada vladali stranci nego mi sami npr jedna Austrougarska za to vrijeme bilo je reda, stila i znanja. Steta sto se sve ovo dogada.
  • Ostadoh bez teksta. Pa kakvi to ljudi u nas žive da im je beton draži od prirodnih ljepota? NE BETONU!
  • Ako ne zaštitimo vjekovna kulturna dobra zasluzili smo nestanak kao narod.
  • Stop bezobrazluku i samovolji, sebičluku i ne osjetljivosti na pripadnosti hrvatskom narodu i zemlji praprapradjedovskoj još od prije rođenja Isusa Krista.
  • Poštujmo tuđe pravo ali čuvajmo svoje i povijesnu baštinu
  • Pa zar nema ni pedlja Hrvatske gdje se poštuju zakoni?
  • Poduzmite potrebne mjere, dosta je bilo lokalnih šerifa koji radi svoje koristi štete cijelom otoku a i RH
  • Lastovo je proslo muku od kamenoloma za talijane do najmlađeg hrv. parka prirode. Bisovo bi isto trebalo zaštitit, merita. Komiza i Vis bi aprofitali.
  • Sramota ljudi...pa dokad ćemo trpit ova sranja
  • Biševo bi trebali zaštititi kao krajobrazni park, ljudima, koji na njemu i od njega žive, pružiti financijsku i stručnu pomoć u uzdržavanju kulturnog krajobraza uz što bi se očuvale i njegove prirodne kvalitete. A špilju, pogotovo špilju, vratiti njezinom miru i ljepoti.
  • Ne dopustimo da privatni interesi trajno unište našu povijest!
  • Zaustavite divljake koji unistavaju Hrvatske otoke!
  • Ljudi , nemojmo to činiti ovom predivnom dijeliću prirode . Investirajmo u budućnost , sačuvajmo neprocjenjivu vrijednost .
  • Biševo je mali biser, ali nije manje vrijedan. Sačuvajmo ga od betonizacije i devastacije. Uništena priroda i povijest je nepovratna. Nismo svjesni šta činimo svojoj zemlji i svojim potomcima. Ima li čuvara u ovoj državi?
  • Gospodo, vrijeme je da zastitite nasa kulturna i naturalna dobra, ne zelimo Spanjolsku u Hrvatskoj!! NE BETONU!!!
  • Dosta je bilo devastacije kulturne baštine.
  • Naše prirodne bisere treba sačuvati u izvornom izdanju. #NeBetonizaciji
  • Nepokretan narod voli nekretnine. Kada je needuciran, siromašan i žedan para, taj isti narod je opasan za svoj prostor i okolinu.
  • Dijalog Audiard : "Les cons, ça ose tout ! C'est même à ça qu'on les reconnaît”.
  • ZA ZAŠTITU prirode .i njenih vrijednosti ZA Respekt prema predcima...pa i njihovim kostima svugdje pa i na otoku! Neukusu triba reći :NE.
  • Vrijeme je da se zaštite kulturne vrijednosti koje čitav kulturni svijet prepoznaje i štiti.
  • Naši plemenski divljaci kako dođu do novca tako uništavaju sve oko sebe.
  • Ovo je bitka za Hrvatsku, da je pohlepni gadovi ne upropaste!!!
  • Zaustavimo sustavno unistavanje kulturne bastine od strane bescutnika i siledzija!!



Ivan, graditelj samostana na Biševu iz 11. st, se za pomoć obratio benediktincima i vladaru Berigoju. Obratio se crkvenim i svjetovnim vlastima da zaštite crkvu i samostan. Naravno, oni su to i napravili.

Kome da se mi danas obratimo za zaštitu od tajkunske devastacije?

Kako da zaštitimo svoju imovinu pred korupcijom i bezakonjem?

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Peticiju možete potpisati i anonimno (čak možete i ostaviti anonimni komentar). Dovoljno je ispod forme za potpisivanje isključiti dvije označene kućice.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Peticija #SpasimoBisevo

Web: https://spasimobisevo.org/, Facebook: https://www.facebook.com/spasimobisevo

236

Comments

See More
1605

Signatures